U potrazi za izgubljenim zanatima

Prošlog vikenda u autentičnom okruženju starog korčulanskog trga Sv. Justine održan je „Sajam kamena i drva“, završna faza projekta „Grad Korčula prijatelj poduzetnika“ prilikom kojeg su svoje radove, vještine, znanja i životnu filozofiju prezentirali umjetnici i obrtnici otoka Korčule koji od kamena i drva žive.

„Grad Korčula prijatelj poduzetnika“ je tzv. soft projekt, njime se ne gradi infrastruktura, objekti ili kanalizacija – gradi se komunikacija, ostvaruju se novi kontakti, unaprjeđuju se i razvijaju vještine i znanja“, istaknuo je Ivica Martinović, stručni suradnik korčulanske razvojne agencije KORA d.o.o. te zaposlenik na spomenutom projektu, objasnivši u jednoj rečenici bit projekta. Provedba je započela prije gotovo godinu dana, točnije 20. srpnja 2015. godine, a riječ je o projektu kojem je nositelj Grad Korčula s partnerima KORA d.o.o. i Poduzetničkim centrom Pakrac d.o.o. Vrijednost projekta iznosi 296.961,00 HRK i u potpunosti ga financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda – Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. Ciljevi projekta su stvaranje održivog modela poticanja poduzetništva, poticanje sajmova lokalnih poduzetnika, promocija poduzetničke kulture i duha mladima te promocija obrtništva i tradicionalnih zanimanja. Završna faza projekta održala se prošlog vikenda, 2. i 3. srpnja u autohtonom okruženju trga Sv. Justine u Korčuli gdje su na „Sajmu kamena i drva“ svoje radove, vještine i životnu filozofiju ponudili otočki umjetnici i obrtnici koji od drva i kamena žive. No, krenimo redom.

 

Prošlo je gotovo tri godine od kada je korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o. započela s radom otvorivši stanovnicima otoka i poluotoka tajanstvena vrata europskih fondova. Mit o famoznim EU fondovima od ulaska Hrvatske u Europsku uniju česta je tema poslovnih razgovora i planova, pa čak i jutarnjih kava. Gotovo svaki stanovnik otoka Korčule upoznat je s činjenicom kako tamo negdje, u srcu razvijene, dobrostojeće i nedostižne zapadne Europe u nekom kovčegu stoji jako puno milijuna eura koji samo čekaju našeg obrtnika, ribara, maslinara ili predsjednika male kulturne udruge da dođe i uzme ih, zauvijek i nepovratno. Naravno, priprema dokumentacije i birokracija prilično su velik izazov za koji se treba naoružati strpljenjem, a kad jednom dobijete novce na račun provedbe projekta, zahtijevat će od vas detaljno praćenje svakog računa i potpunu koncentraciju. Upravo su to zadaci koje za vas odrađuje i o kojima se brine KORA, odnosno ljudi koji u njoj rade. Budući da se nedavno mijenjala zaposlenička struktura u agenciji, KORA trenutačno broji troje zaposlenih: prokuristicu Anamariju Granić, stručnog suradnika Ivicu Martinovića i suradnicu na stručnom osposobljavanju Ivu Žanetić, a bitno je istaknuti i direktoricu KORA-e Ivanu Fazinić, koja je pokrenula projekt u njegovoj ranijoj fazi sve do odlaska na rodiljni dopust. Upravo je to ekipa koja je realizaciju projekta dovela u posljednju fazu zaključivši ga sajmom koji je ostavio pozitivan dojam kako na prezentatore, lokalno stanovništvo, tako i na turiste.

 

U večernjim satima uz zvukove klapske pjesme i prigodni domjenak, umjetnici i obrtnici predstavili su okupljenima dva elementa na kojima se temelji povijest otoka i grada Korčule – kamen i drvo. Osim Grada Korčule i KORA-e, u organizaciju događaja uključile su se i sve otočke Turističke zajednice. Bilo je zanimljivo vidjeti i čuti direktore gotovo svih TZ-a otoka na jednome mjestu, prilika kojoj ne svjedočimo često, a upravo je to jedan od glavnih ciljeva projekta – izgradnja komunikacije i poslovne suradnje. Direktorica TZ Korčula Hana Turudić, TZ Smokvica Martina Marelić, TZ Blato Maja Šeparović i TZ Vela Luka Dorijan Dragojević izrazili su svoje oduševljenje događajem napominjući kako bi sajam ovakvog karaktera trebao postati tradicija.

 

„Ovo je jako bitan projekt i sajam, jer okuplja i međusobno upoznaje obrtnike s područja cijelog otoka. Na ovaj način učimo ih da komuniciraju te da pristupaju zajednički daljnjim projektima kako bi lakše ostvarili svoje ciljeve. Očekujem kako će se održavanje sajma nastaviti i u nadolazećim godinama budući da je bitan za lokalno stanovništvo, ali i zanimljiv za turiste. Sve turističke zajednice otoka dale su svoj doprinos organizaciji, uživamo u međusobnoj suradnji“, istaknula je direktorica TZ Korčula Hana Turudić.

 

Sajam je, između ostaloga, bio i komercijalnog karaktera budući da je svaki obrtnik i umjetnik prodavao svoje radove. Drvo i kamen predstavili su Miljenko Surjan, Franko Kramar i Mladen Barčot,članovi udruge „Likovno stvaralaštvo Vela Luke“, Dragan Dragojević, član udruge „Naši trudi“ iz Vela Luke, Milena Borovina, galerija „Volat“ iz Blata, Mihovil Depolo i Frano Botica, obrt za restauriranje namještaja „Depolo“ te Josipa Farac, Denis Nižetić i Dario Orlandini iz Klesarske škole „Pučišća“ na otoku Braču. Radi se o umjetnicima i obrtnicima, profesionalnim i amaterskim, koji su svoj životni i radni vijek posvetili zanatima obrade kamena i/ili drva. Neki od njih su se školovali za taj zanat, neki su zanat dobili u nasljeđe od starijih članova obitelji, a neki su samouki u određenoj životnoj fazi pronašli u sebi ljubav prema starim elementima koji su nositelji naše tradicije i kulturne baštine. Svima smo postavili isto pitanje, misle li kako stari zanati obrade kamena i drva izumiru, i od svih smo dobili isti odgovor – naravno da ne! Trenutačno su zapušteni, uspavani, nisu dovoljno zastupljeni, ali nikako nisu izumrli budući da još uvijek ima „meštri“ koji se svesrdno bave njima i od njih žive.

 

„Ja sam večeras predstavnik Korčule i predstavnik drva budući da već nekoliko godina vodim obrt „Depolo“ za restauriranje namještaja, alata, umjetnina i slično. Bez obzira na moderna vremena mi uvijek idemo tragom tradicionalnih zanata na ovaj ili onaj način. Drvo i kamen znače suživot s prirodom, radi se o osnovnim elementima koji su prirodni ljudima i kao takvi teško da će u potpunosti izumrijeti. Korčula je nastala obradom kamena i drva, odnosno trudom klesara i brodograditelja, starih obrtnika, da nije bilo njih ni svega ovoga oko nas ne bi bilo. Trenutno je možda drvo malo bolje zastupljeno u Dalmaciji i Hrvatskoj, pogotovo što se tiče škola u kojima se može naučiti vještina obrade, ali se jako mali broj mladih ljudi odlučuje na taj zanat. Živim od drva i tvrdim kako se od drva može živjeti, čak i na otoku. Nedavno sam zaposlio i jednog radnika s kojim sam jako zadovoljan, a za večeras smo izradili male i velike drvene klupice, odnosno „banke“ i male drvene škrinjice“, ispričao nam je mladi korčulanski „meštar“ Mihovil Depolo.

 

Osim drvenih klupica, mogle su se vidjeti i razne drvene skulpture, kamene skulpture i mozaici, male dalmatinske kamene kućice, kipovi i umjetnički detalji. Posebnu pozornost plijenili su predstavnici Klesarske škole „Pučišća“ iz istoimenog mjesta na otoku Braču. Osim videoprojekcije, na njihovom štandu mogli smo vidjeti prekrasne klesarske radove učenika u poznatom bračkom kamenu. Radi se o jedinoj klesarskoj školi u Hrvatskoj uopće koja podučava drevnom zanatu njegujući grčko-rimsku tehniku obrade s alatima koji su ručno kovani. Nastavnik praktične nastave Denis Nižetić ponosno je istaknuo kako trenutno škola broji čak 86 polaznika iz raznih dijelova Dalmacije, od čega su i tri djevojke, a dvije od tri su iz Korčule! Profesor Nižetić zaključuje kako klesarstvo zaista ne bi trebalo biti rezervirano isključivo za muški dio populacije budući da osim teškog fizičkog rada iziskuje i nježnost prema kamenu, strpljenje i predanost što su karakteristike žena. Popričali smo i s Josipom Farac, mladom Korčulankom, učenicom klesarske škole, koja se nakon trogodišnjeg zanata priprema za restauratorski fakultet. Što ju je potaknulo na to da upiše ovo školu? Odgovor je vrlo jednostavan – jedna obična prezentacija koju su predstavnici škole održali prije nekoliko godina u Korčuli.

 

„Najvažnije dio projekta su prezentacije, predavanja u srednjim školama u svrhu senzibiliziranja srednjoškolaca za poduzetnički duh kojim se Korčula oduvijek u prošlosti mogla podičiti“, zaključio je Andrija Fabris, gradonačelnik grada Korčule istaknuvši jedan od glavnih napora i ciljeva projekta „Grad Korčula prijatelj poduzetnika“. Osim studijskih putovanja, predstavljanja primjera najbolje prakse, okruglog stola s poduzetnicima, info punkta „Petak za poduzetnike“ tijekom kojeg su obrtnici svakog petka tijekom cijele godine mogli pitati bilo kakvu pomoć i savjet, sufinanciranja predstavljanja lokalnih poduzetnika na natjecanjima i sajmovima, sufinanciranje sajmova „Bijeli otok-crna vina“ i „Dani pošipa“, održano je i ukupno osam susreta u osnovnim i srednjim školama prilikom kojih je 15 uspješnih poduzetnika s područja Grada Korčule objasnilo i na najboljem primjeru pokazalo više od 130 učenika što znači biti obrtnik, zašto je to potrebno, dobro, pozitivno i pohvalno, koji su izazovi, a koje dobrobiti poduzetništva, stimulirajući njihov interes i potičući njihov poduzetnički duh. Zadobiti interes mlađih naraštaja kako ne bi nakon školovanja čekali udobnu fotelju u nekoj tvrtki nego se odlučili na samozapošljavanje glavni je i osnovni cilj projekta koji će se vrlo opipljivo i konkretno odraziti na poduzetničku klimu otoka u budućnosti.

 

No, trenutačna situacija sa zanatima vezanima za kamen i drvo na otoku je u najmanju ruku veliki izazov za one koji žele promijeniti i poboljšati poduzetničku klimu na otoku, a to su najčešće politički dužnosnici jedinica lokalnih samouprava. Zanimljivo je kako je sam gradonačelnik Korčule, g. Andrija Fabris, dugih 20 godina obrtnik koji se bavi obradom kamena, a dogradonačelnik Korčule, g. Marko Skokandić, jedan od najstarijih obrtnika u gradu koji vodi obrt za mehaničke popravke brodova već 33 godine.

„U prošlosti je Korčula imala jednu od najpoznatijih i najjačih brodogradnji na Mediteranu, a danas nema tko zabiti brokvu. Zanimljivo je kako su u Betini na Murteru napravili turističku atrakciju od vještina brodogradnje, imaju akademiju, a brodogradnja na Murteru započela je kad se jedan Korčulanin odselio tamo i oženio Murterku. S druge strane, jedni od najpoznatijih klesara hrvatske povijesti su Korčulani, kao i poznati, zaštićeni vrnički kamen, a naša djeca danas odlaze na Brač u klesarsku školu iako su oni počeli s obradom kamena kasnije nego mi. Zato su ovaj projekt i ovaj sajam jako vrijedni pokušaji da se nešto promijeni. Učinci projekta su nevidljivi kratkoročno, ali dugoročno se možda netko od ovih ljudi odluči na Korčuli otvoriti svoj obrt. Zanati vezani za kamen i drvo nisu izumrli, ali su uspavani, moramo pronalaziti načine da ih probudimo“, zaključio je dogradonačelnik Grada Korčule Marko Skokandić.

Točno 19. srpnja 2016. godine, projekt „Grad Korčula prijatelj poduzetnika“ bit će završen i zaključen. Kako navodi prokuratorica KORA-e Anamarija Granić, čeka nas teška godina za apliciranje na nacionalne i europske fondove budući da trenutačno imamo tehničku vladu, ali KORA ima planove koje će se potruditi realizirati. Posebno je istaknula projekt pokretanja difuznih ili integralnih hotela koji su se pokazali dobrom praksom u susjednoj Italiji. Radi se o projektu koji će na vrlo inovativan način povezati kapacitete privatnih i obiteljskih smještaja te povećati njihovu kvalitetu. Osim toga, u planu je još nekoliko projekata uređenja okoliša i preuređenja park-šume „Hober“.

„Jedna kriva procjena u prošlosti stajala nas je toga da stari zanati izumiru“, zaključio je gradonačelnik Andrija Fabris. Zato je bitno poticati i ohrabrivati one koji se i dalje bore među izazovima poduzetništva na otoku. Svi oni stari obrtnici, klesari i brodograditelji, ostavili su nam u nasljeđe ne samo bogatu kulturnu baštinu već i tradiciju rada, kulturu obrtništva koju moramo njegovati, štititi i sačuvati za buduće naraštaje. Projekt „Grad Korčula prijatelj poduzetnika“ sa svojom završnom manifestacijom „Sajam kamena i drva“, koji su organizirali Grad Korčula, KORA d.o.o., TZ Korčula, TZ općine Lumbarda, TZ općine Smokvica, TZ općine Blato, TZ općine Vela Luka i Udruženje obrtnika Korčula – Lastovo, veliki su korak prema osnaživanju poduzetničke klime, razumijevanja postojećih problema kao i pronalaženja odgovora na iste, motiviranje i poticanje obrtničkog duha, a sve u svrhu poboljšanja svakodnevnog života u tako limitiranim, izazovnim ali i neprocjenjivim uvjetima jednog dalmatinskog otoka.

AUTOR: Dora Mikelić

Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Grada Korčule.​

Galerija

U potrazi za izgubljenim zanatima U potrazi za izgubljenim zanatima

KORA d.o.o.

Korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o. za lokalni razvoj i poslovne usluge (KORA d.o.o.) započela je s radom 19.06.2013. godine.   Agencija je osnovana kao trgovačko društvo u vlasništvu Grada Korčule.   Poslovnica agencije KORA d.o.o. nalazi se u prostorijama bazena Gojko Arneri na prvom katu.   ... Glavne aktivnosti agencije KORA su: –Suradnja u pripremi strateških dokumenata –Poticanje Grada Korčule na...

Pročitajte više